Medicina se danas sve više bavi generisanjem različitih podataka i saznanja u cilju što boljeg informisanja za buduće lečenje. Era sve bržeg razvoja digitalnih tehnologija utiče na sve segmente života uključujući medicinu i lečenje i nudi različita digitalna rešenja za pacijente i medicinske stručnjake. Multipla skleroza je oblast koja je prožeta različitim digitalnim tehnologijama i alatima u cilju što kvalitetnijeg lečenja i dostizanja najboljih ishoda. U nastavku eksta predstavljamo ključne mogućnosti i pravce razvoja digitalnih alata u lečenju multiple skleroze.
Podaci iz realne kliničke prakse
Registri multiple skleroze
Preporuke za lečenje multiple skleroze su do sada kreirane gotovo uvek na osnovu rezultata kliničkih studija. Međutim, jasno je da postoje određena ograničenja u pogledu veličine uzoraka pacijenata uključenih u kliničke studije kao i ograničenih perioda praćenja efikasnosti. S obzirom da je trend modernog lečenja personalizovan pristup i stavljanje pacijenta u centar, podaci iz realne kliničke prakse mogu poslužiti kao dodatak podacima iz kliničkih studija kako bi zajedno pružili odgovore na sva pitanja važna za ispravno donošenje personalizovane odluke. Primena digitalnih tehnologija ima veliki potencijal kada je u pitanju sistematsko prikupljanje, obrada i interpretacija rezultata iz realne kliničke prakse.
Digitalni alati namenjeni osobama sa multiplom sklerozom
Digitalni alati se mogu koristiti i za prikupljanje ishoda lečenja prijavljenih od strane pacijenata (PRO - patient reported outcomes). Ovakav vid digitalnih alata ima upotrebnu vrednost u omogućavanju dostupnsti terapije, percepije o efikasnosti i bezbednosti i ukupnog zadovoljstva terapijom, praćenju progresije bolesti, prikupljanju podataka za farmakovigilancu, poređenju efikasnosti terapija i nekada u off-label upotrebi lekova.
Elektronski zdravstveni kartoni (EHR - electronic health care records)
Digitalizacija elektronskih zdravstvenih kartona omogućava istraživačima veću dostupnost podacima uz smanjivanje pristrasnosti koja može nastati struktuiranim prikupljanjem podataka. Elektronski zdravstveni kartoni mogu pomoći u razumevanju povezanosti multiple skeroze i drugih bolesti kao i njihovog uticaja na lečenje. Takođe, elektronski zdravstveni kartoni mogu pomoći u pronalaženju veze između kliničkih studija i karakteristika pacijenta kao npr. socioekonomskog statusa i progresije bolesti. Upotreba algoritama koji nestruktuirane podatke iz kartona uključuju u istraživanja dodatno ohrabruje i ubrzava upotrebu elektronskih zravstvenih kartona u prikupljanju podataka iz realne kliničke prakse.
Digitalni alati za individualno praćenje
Glavni izazov u lečenju multiple skleroze danas i razvoja novih terapijskih opcija i dalje predstavlja praćenje onesposobljenosti i progresije bolesti koja je klinički značajna. Senzori koji su na pacijentu omogućavaju kontinuirano, dugoročno praćenje i ovo definitvno predstavlja jedan od vodećih alata. Najveći napredak je napravljen u praćenju poremećaja hodanja koji predstavljaju rane znakove bolesti ali može da ostane neprimećen tokom kliničkog pregleda zbog subjektivnosti pacijenata. Kvantifikacija ovih podataka omogućava objektivno praćenje hoda u sklopu kliničkog spektra simptoma multiple skleroze ali obično zahteva sofisticirane laboratorije kojima većina lekara nema pristup. Pokretni uređaji koje pacijent može da koristi kod kuće omogućavaju uštedu vremena, novca a mogu se koristiti kroz duži vremenski period što daje jasniju sliku simptoma u funkciji svakodnevnog života. Generisani podaci omogućavaju lekaru da detektuje, prati i blagovremeno odgovori na promene pokretljivosti na daljinu, izmedju kliničkih pregleda. Tehnički, u ovu svrhu se koriste različiti senzori na različitim delovima tela. Nedavni, sistematski pregledi literature ukazuju da su multiaksijalni akcelerometri koji se nose na članku najrelevantniji od jednostavnih uređaja za praćenje hoda kod pacijenata sa multiplom sklerozom. Radi sveobuhvatnosti podataka, izveštaji bi trebalo da sadrže i trajanje hoda, frekvencu, intenzitet i količinu energije koja se troši u svakodnevnim aktivnostima. Postoji više uređaja ali i aplikacija koje se mogu integrisati sa mobilnim telefonom i pametnim satom u ovu svrhu. Svi ovi alati se klinički dokazuju u kontrolisanim kliničkim ispitivanjima kako bi se njihova pouzdanost dokazala.
Budući pravci digitalizacije multiple skleroze
Jasno je da su različiti digitalni alati u ekspanziji. Još jedan od pravaca ovog razvoja predstavlja primena telemedicine u nezi i rehabilitaciji i to povezivanjem pacijenata u grupe podrške kako bi se smanjila usamljenost ovih pacijenata ili za kognitivnu rehabilitaciju. Tele-rehabilitacija će izgleda imati visok stepen adherence i zadovoljstva kod pacijenata. Čak i pacijenti koji su iz urbanih sredina mogu imati koristi od oslobađanja potrebe za posetom centara s obzirom na sve veću težinu ovog čina kod veće onesposobljenosti pacijenta. S obzirom na široku upotrebu telefona postoji veliki broj aplikacija za praćenje simptoma i telemedicinu preko 1000 aplikacija a četvrtina je namenjena pacijentima sa multiplom skelrozom što jasno govori o potencijalu digitalnih tehnologiju u ovoj bolesti.
Veštačka inteligencija i machine learning su tehnologije koje su u ekspanziji i širokoj upotrebi u mnogim sferama. Neuroradiologija je jedna od prvih oblasti u kojoj su ove tehnologije primenjene sa medicinskim značajem. Primena ovih tehnologija je u nedavnim istraživanjima pokazala mogućnost diferencijacije između multiple skleroze i neuromijelitis optika spektra bolesti. Veštačka inteligencija ima mogućnost da pomogne u donošenju odluke na osnovu inputa iz realne kiničke prakse a ne na osnovu predefinisanih algoritama. Ovaj pristup se već široko primenjuje u neurologiji da bi se poboljšala interpretacija složenih signala, na primer, redukcijom dimenzija, klasifikacijom ili parcelacijom slike.
E-zdravlje generalno, omogućava razvoj takozvanog „zdravstvenog sistema koji uči“ u oblasti multiple skleroze. Integrisanje različitih podataka kako na nivou zemlje tako i globalno omogućava podršku razvoju različitih prediktivnh modela. Ovo može unaprediti personalizaciju terapije kao i optimizaciju efikasnosti i bezbednosti budućih terapija koje modifikuju bolest. Alati namenjeni praćenju pacijenta omogućavaju praćenje u realnom vremenu. Sve ovo može dovesti i do poboljšanja dizajna kliničkih studija.
Neurolozi i ostali uključeni u lečenje multiple skleroze treba da rade na razvoju digitalnih veština koje će im pomoći u integraciji ovih mnogobrojnih alata u svakodnevnu kliničku praksu.
Literatura:
Matthews, P. M., Block, V. J., & Leocani, L. (2020). E-health and multiple sclerosis. Current Opinion in Neurology, 33(3), 271-276. doi:10.1097/wco.0000000000000823