Novosti
< sve vesti
D vitamin i RRMS
12. jun 2023.
Jedna od aktuelnih tema, među neurolozima, je primena D vitamina kod obolelih od multiple skleroze.

Kliničko istraživanje faze 3 Univerziteta Johns Hopkins, koje je nazvano „Vitamin D za ublažavanje MS“, ili VIDAMS, sprovedeno je sa ciljem proučavanja efekta suplementacije vitamina D kod obolelih od multiple skleroze (MS).

Rezultati su predstavljeni na Forumu Američkog Komiteta za Lečenje i Istraživanje Multiple Skleroze (ACTRIMS), koji se održao od 23.2.-25.2.2023. u San Dijegu, na posteru: „High Dose Vitamin D3 Supplementation Does Not Reduce Imaging Measures of Disease Activity in Relapsing Remitting Multiple Sclerosis in a Randomized Controlled Trial.”

Vitamin D pripada grupi sekosteroida rastvorljivih u mastima sa mnogim važnim ulogama u organizmu, uključujući ulogu u održavanju zdravlja kostiju i regulisanje aktivnosti imunog sistema. Ranije sprovedene studije su sugerisale da nizak nivo vitamina D može biti faktor rizika za razvoj multiple skleroze (MS), međutim, malo je podataka o tome da li bi uzimanje suplemenata D vitamina moglo koristiti ljudima koji već imaju ovu neurološku bolest.

U gore navedenu studiju se uključene odrasle osobe sa relapsno remitentnom formom multiple skleroze (RRMS), starosti od 18 do 50 godina, koji su lečeni glatiramer acetatom.

Učesnici su nasumično raspoređeni na: nisku dozu vitamina D te dobijali 600 IU/dan, što je tipičan preporučeni unos ili visoku dozu od 5.000 IU/dan. Studija je trajala 96 nedelja, odnosno 2 godine.

Tokom studije su korišćeni suplementi koji sadrže formu vitamina D3, koji je aktivan u telu.

Niža doza tj. 600 IU vit D/dnevno je bila “placebo”, jer nije očekivana velika promena u aktivnosti same bolesti MS.

Prosečni nivoi vitamina D u krvi učesnika, u obe grupe po uključenju u ispitivanje, bili su nešto ispod 30ng/mL, što se smatra insuficijencijom, prema smernicama Endokrinološkog Društva. Nivoi ispod 20 ng/mL smatraju se deficitom vitamina D.

Kako bi se kvalifikovali za studiju, pacijenti su u krvi morali imati nivo vitamina D 15 ng/mL ili više, što je odabrano kao granična vrednost. Smatra se neetičkim uvrstiti u istraživanje pacijente sa teškim nedostatkom ovog vitamina gde bi mogli da dobiju nisku dozu.

Analizirani su podaci za 139 učesnika istraživanja, 65 na niskim dozama vit D i 74 na visokim dozama vit D. Svi su imali dostupne podatke najmanje 2 MRI pregleda mozga.

Kao što se očekivalo, prosečni nivoi vitamina D su bili stabilni tokom vremena u grupi sa niskim dozama, ali su se značajno povećali u grupi sa visokim dozama. Do kraja studije, prosečni nivoi su bili 30,3 ng/mL u grupi sa niskim dozama i 54 ng/mL u grupi sa visokim.

Istraživači su uporedili stope radioloških promena vezanih za aktivnost bolesti MS: pojavu novih ili uvećanje postojećih lezija, pojavu aktivnih lezija i stope atrofije mozga.

Između ispitivanih grupa, nije bilo statistički značajne razlike u radiološkim parametrima. Takođe, nije bilo ni značajne razlike u pogledu relapsne aktivnosti bolesti ili progresije invaliditeta.

VIDAMS istraživanje pruža dokaze da suplementacija visokim dozama vitamina D3, kao dodatak terapiji koja menja prirodni tok bolesti (u ovom slučaju glatiramer acetat), ne smanjuje imidžing i kliničke parametre aktivnosti bolesti kod RRMS-a.

Očekuje se da će nova istraživanja pokazati slične podatke i sa bilo kojom drugom terapijom koja modifikuje tok bolesti. Istraživači veruju da će podaci pokazati da ni sa terapijama veće efikasnosti ne možemo očekivati korist od suplementacije D vitaminom.

Zaključak: prema podacima iz kliničkog istraživanja uzimanje suplemenata sa visokim dozama vitamina D, kao dodatak standardnom lečenju MS, ne smanjuje rizik od aktivnosti ove bolesti kod osoba sa relapsno-remitentnom formom multiple skleroze (RRMS).


Dr Lorand Sakalaš, neurolog

Klinika za neurologiju, KCV


Referenca:

„High-dose vitamin D3 supplementation in relapsing-remitting multiple sclerosis: a randomised clinical trial“ Sandra D. Cassard, Kathryn C. Fitzgerald, Peiqing Qian, Susan A. Emrich, Christina J. Azevedo, Andrew D. Goodman g“ et al. April13,2023DOI:https://doi.org/10.1016/j.eclinm.2023.101957
KONTAKT
HEMOFARM A.D.
Beogradski put bb, 26300 Vršac
+381 13 803 100

Poslovni centar Hemofarm A.D.
Prote Mateje 70, 11000 Beograd
+381 11 381 1200

konektom@hemofarm.com