< sve vesti
Vrsta porođaja i rizik od multiple skleroze, prospektivna populaciona studija
12. februar 2024.
Carski rez (CS) može uticati na rizik za razvoj multiple skleroze (MS) kod potomstva, verovatno kroz promene u sastavu crevne mikrobiote, iako su nalazi u do sada urađenim studijama nedovoljno čvrsti. Ova studija je istraživala da li je rođenje putem carskog reza povezano sa rizikom od pojave MS u adultnom dobu.
Sprovedena je prospektivna, populaciona, kohortna studija koja je uključila sve pojedince rođene u Norveškoj od 1967. do 2003.godine, koristeći Matičnu knjigu rođenih Norvežana koja je uvezana sa norveškim Registrom multiple skleroze i Biobankom. Praćenje se vršilo do 2021.godine.
Korišćene su multivarijable Cox modela za procenu HR za rizik od MS sa 95%CI.
Među 2.046.637 osoba u kohorti, identifikovano je 4.954 slučajeva MS. Rođeni putem CS su povezani sa umereno povećanim rizikom od nastanka MS i to se odnosilo na prevremeno rođene, dok nije bilo povezanosti sa rođenima u terminu. U analizi subgrupe onih koji su rođeni od 1988.godine pa na dalje, uočeno je da su hitno urađeni CS bili povezani sa povećanim rizikom od MS dok planirani CS nisu.
Zaključak: CS je povezan sa neznatno većim rizikom od razvoja MS. Potomci trudnica koje su iskusile komplikovanu trudnoću/komplikovan porođaj imaju jaču povezanost sa mogućom MS iako su podaci još uvek nejasni.
MS je hronična bolest centralnog nervnog sistema koja pogađa oko 3 miliona stanovnika širom sveta. Bolest je uzrokovana kombinacijom genetskih i faktora spoljašnje sredine. Utvrđeno je da je infekcija EBV vodeći uzrok dok drugi faktori kao: pušenje, povećana telesna masa u ranom dobu, nizak nivo vitamina D i drugo, igraju značajnu ulogu. Traženje drugih faktora rizika za MS i na dalje ostaje važno.
Urađena je studija u Iranu koja je pokazala povezanost CS i povećan rizik od MS dok studija urađena u Danskoj nije to dokazala. Ipak, dokazana je povezanost CS sa drugim imunološki posredovanim bolestima (astma, alergije), kao i autoimunim (zapaljenske bolesti creva) što ukazuje da način porođaja utiče na imunološke mehanizme koji mogu biti u vezi i sa MS. Takođe, novorođenčad doneta CS nisu bila eksponirana vaginalnoj i fekalnoj bakterijskoj flori, što dovodi do odložene kolonizacije fetalnog intestinuma i izaziva dugoročne promene mikrobiote koja je povezana sa rizikom za MS.
Poslednjih decenija je porastao trend urađenih CS, a istovremeno se povećavao i rizik za MS. Razlozi za povećan rizik za MS (u adultnom dobu) nisu sasvim jasni, još uvek ostaje nejasno da li je način porođaja uticajni faktor. Zbog toga je urađeno gorepomenuto istraživanje da li rođenje carskim rezom u vezi sa oboljevanjem od MS a korišćeni su podaci iz kohorte Nacionalnog registra svih rođenih između 1967. i 2003.godine, u Norveškoj.
Ekspozicija i kovarijable.. predmet ispitivanja su bili porođaji: vaginalni vs CS. Informacije o planiranim CS tj. hitnim CS su bile dostupne za porođaje od 1988.godine. Pratili su se: pol, godina rođenja (5-ogodišnji intervali), telesna težina novorođenčeta, gestaciona starost (prematurusi 26.-30. nedelje trudnoće, terminski posle 37.nedelje), redom rođeni (prvorođeni, drugorođeni, itd), starost porodilje, obrazovanje roditelja i prihodi domaćinstva.
Ispitivana populacija je uključivala 2.046.637 osoba od kojih je 9% (184.197) bilo rođeno CS. Mediana praćena je iznosila 16 godina. Tokom perioda praćenja, 1.486 muškaraca tj. 3.468 žena je dobilo MS. Uočena je statistički značajna povezanost između CS i rizika od razvoja MS u analizi prilagođenoj za: pol, godinu rođenja, gestacionu starost, telesnu težinu pri rođenju, rođenje po redu, starost majke pri porođaju i obrazovanje oba roditelja. Statistika se nije značajno promenila kada su uzeti u obzir komorbiditeti majke (dijabetes, preeklampsija, hipertenzija, reumatoidni artritis, hronična bubrežna bolest i astma). Međutim, kada se analizirala statistika prema polu, uočeno je da se kod CS za 23% povećao rizik za MS kod muškaraca a za 15% kod žena. Isto, nađena je povezanost sa gestacionom starošću. Rizik se povećavao sa manjom gestacionom starošću i rođenjem koje je išlo putem CS. Nije bilo povezanosti kada su u pitanju: godina rođenja, telesna težina pri rođenju, rođenje po redu, starost majke na porođaju i obrazovanja roditelja. U subanalizi koja je urađena u periodu 1988.-2003.godine, a uključila je 826 osoba koje su razvile MS i 900.755 osoba koje nisu, nije bilo povezanosti sa prihodima u domaćinstvu ali je uočen povećani rizik za MS kod hitnih CS u odnosu na planirane CS.
U ovoj studiji, koja je trajala nekoliko dekada, zaključeno je da se za 18% povećao rizik za MS kod pojedinaca rođenih CS u odnosu na one rođene vaginalnim putem iako je uočeno nekoliko činilaca koji mogu uneti nedoumice. Nije pronađena povezanost sa rizikom u analizi braće i sestara ali jeste kod pojedinaca rođenih prevremeno i kod onih rođenih hitnim CS. Dakle, obzirom da je nađena veza između podgrupa pojedinaca gde su bile komplikovane trudnoće i komplikovani porođaji i imaju različite karakteristike i različite profile, skromna povezanost je nađena između realizovanih CS i rizika za MS.
Prethodno urađene studije o CS i riziku za MS nemaju čvrsto postavljene nalaze.
Da li CS povećava rizik od imunski posredovanih oboljenja, kao što je MS, je od posebnog interesovanja i dalje za istraživanja, obzirom da se broj obavljenih CS jako povećao poslednjih decenija. Dokazi iz raznih studija sugerišu da je CS povezan sa raznim bolestima: astmom, zapaljenskim bolestima creva, alergijama i dijabetesom. Pretpostavlja se da je jedan od činilaca zapravo razlika u mikrobioti kod beba rođenih CS. Tokom vaginalnog porođaja dete je izloženo vaginalnoj i crevnoj mikrobioti tokom prolaza kroz porođajni kanal, dok je dete rođeno CS uglavnom izloženo kožnim bakterijama. Nalazi iz nedavnih studija sugerišu da je normalna kolonizacija creva novorođenčeta odložena i poremećena nakon rođenja CS, što bi moglo poremetiti normalan razvoj imunog sistema. Slično tome, higijenska hipoteza sugeriše da suviše čisto okruženje i odloženo ili smanjeno izlaganje infektima u detinjstvu, može dovesti do loše regulisanog imunološkog sistema i povećati rizik od imunološki posredovanih bolesti. Kod vaginalnog porođaja, čim počne sam akt produkuju se citokini koji aktiviraju imuni sistem i kod majke i kod deteta što je nije slučaj kod dece rođene CS.
U nekoliko studija je dokazano da su promene u crevnoj mikrobioti u vezi sa rizikom za MS a takođe je utvrđeno da utiču na razvoj i tok autoimunog encefalomijelitisa na životinjskim modelima sa multiplom sklerozom.
Ukratko, ova studija pokazuje da postoji skromna povezanost između opšteg entiteta CS i rizika od MS ali je utvrđena jača povezanost kod pojedinaca koji su rođeni kroz komplikovanu trudnoću pre termina i/ili hitnim CS. Bolje razumevanje razvoja fetusa i ranog uticaja majke ostaju izuzetno važni za dalje procenjivanje rizika za razvoj MS.
Reference:
1. Kapali A, Daltveit AK, Myhr KM, Bjornevik K, Baldin E, Pugliatti M, Riise T, Cortese M. Childbirth delivery mode and the risk of multiple sclerosis: a prospective population-based study. J Neurol Neurosurg Psychiatry. 2023 Dec 14;95(1):8-13. doi: 10.1136
2. Walton C, King R, Rechtman L, et al. Rising prevalence of multiple sclerosis worldwide: insights from the Atlas of MS. Mult Scler 2020;26:1816–21
3. Kim G, Bae J, Kim MJ, et al. Delayed establishment of gut Microbiota in infants delivered by cesarean section. Front Microbiol 2020;11:2099
4. Mirza A, Forbes JD, Zhu F, et al. The multiple sclerosis gut Microbiota: A systematic review. Mult Scler Relat Disord 2020;37:101427.
5. Walton C, King R, Rechtman L, Kaye W, Leray E, Marrie RA, Robertson N, La Rocca et al, Rising prevalence of multiple sclerosis worldwide: Insights from the Atlas of MS, third edition. Mult Scler. 2020 Dec;26(14):1816-1821. doi: 10.1177/1352458520970841