< sve vesti
Efikasnost kognitivno bihejvioralne terapije za depresiju i anksioznost kod
multiple skleroze
06. novembar 2024.
Depresija i anksioznost su uobičajeni komorbiditeti mentalnog zdravlja kod ljudi sa multiplom sklerozom (MS), pri čemu je jedna nedavna meta-analiza (k = 58; n = 87,756) procenila prevalenciju od čak 30,50% i 22,10% za depresiju i anksioznost, respektivno. (1) Uprkos tome, ovi komorbiditeti ostaju nedovoljno dijagnostikovani i lečeni, a psihološka podrška osobama sa MS je identifikovana kao značajna nezadovoljena potreba zdravstvene zaštite. (2)
Intervencije zasnovane na kognitivno-bihejvioralnoj terapiji (CBT) su široko priznate kao efikasna psihološka intervencija za depresiju i anksioznost u opštoj populaciji. (3)
Sada se pojavljuju dokazi o njihovoj efikasnosti kod ljudi sa različitim hroničnim zdravstvenim stanjima. (4) Štaviše, CBT se često predlaže za olakšavanje tegoba u mentalnom zdravlju kod ljudi sa MS. (5)
Sistematski pregled i meta-analiza autora A. Lucien i kolega iz 2024 (6) godine imala je za cilj da se obezbedi noviji pregled efikasnosti intervencija zasnovanih na CBT-u za upravljanje simptomima depresije i anksioznosti kod MS, kao i da istraži da li ključne karakteristike CBT intervencije i karakteristike same studije utiču na ishode, kao što su: kriterijumi za uključivanje, tip kontrole, ocena rizika od pristrasnosti, zemlja istraživanja, tip i format intervencije, veličina uzorka i godina istraživanja.
U ispitivanje je uključeno petnaest randomizovanih kontrolnih ispitivanja (n = 1508). Utvrđeno je da CBT daje značajan, mali do umereni efekat lečenja i za simptome depresije (Hedžov g = 0,59) i anksioznosti (g = 0,38) , u poređenju sa opsegom kontrola. Analiza moderatora dala je neke značajne rezultate. Konkretno, utvrđeno je da veličina uzorka i zemlja istraživanja utiču na efekte lečenja anksioznosti, ali ne i depresije, tako su studije sa manjim veličinama uzoraka ili sprovedenim u ne-zapadnim zemljama imale veći efekat na lečenje anksioznosti od onih sa većim veličinama uzorka ili sprovedene u zapadnim zemljama, respektivno.
Ovi nalazi su u skladu sa prethodnom meta-analizom CBT za depresiju i anksioznost u opštoj populaciji (7) Mali do srednji efekti lečenja depresije i anksioznosti su takođe u skladu sa onima uočenim za druge hronične bolesti i neurološka stanja kao što su Parkinsonova bolest, traumatska povreda mozga i hronični bol (4) Ovo potvrđuju rezultati studije autora Hind i kolega (8) koji su sproveli meta-analizu CBT za depresiju kod MS gde su uočeni efekti na depresiju (g = 0,59, 95 % CI [0,38, 0,80]) koji su bili usklađeni sa umerenim efektima tretmana (SMD = 0,61, 95 % CI [ 0,96, 0,26]). Ovo je zapaženo uprkos većem broju studija i učesnika uključenih u aktuelnu studiju (k = 15, n = 1508 naspram k = 7, n = 433).
Depresija i anksioznost su veoma rasprostranjeni komorbiditeti u MS, ali se često ne leče.
U 15 kliničkih ispitivanja (n=1508), otkriveno je da intervencije zasnovane na CBT-u daju ukupni značajan efekat lečenja simptoma depresije srednje veličine i mali ali značajan efekat lečenja simptoma anksioznosti. Ovi nalazi sugerišu da su intervencije zasnovane na CBT efikasna opcija lečenja za odrasle osobe sa MS, što može biti od interesa za kliničare, istraživače i kreatore politike uključene u negu ljudi sa MS i upravljanje najčešćim poteškoćama u mentalnom zdravlju. Buduća istraživanja bi imala koristi od sprovođenja kvalitetnih kliničkih ispitivanja sa većom veličinom uzorka kako bi se dalje ispitala efikasnost intervencija zasnovanih na CBT-u u MS i potencijalnih moderatora efekata. Ispitivanje dugoročne efikasnosti CBT-a kada se implementira u realnom okruženju kod ljudi sa MS i u više različitih populacija može biti zanimljiv sledeći korak. (6)
Reference:
1. Boeschoten, R.E., Braamse, A.M.J., Beekman, A.T.F., Cuijpers, P., van Oppen, P., Dekker, J., Uitdehaag, B.M.J., 2017. Prevalence of depression and anxiety in Multiple Sclerosis: a systematic review and meta-analysis. J. Neurol. Sci. 372, 331–341.
2. Feinstein, A., Magalhaes, S., Richard, J.-F., Audet, B., Moore, C., 2014. The link between multiple sclerosis and depression. Nature Reviews Neurology 10 (9), 507–517.
3. Cuijpers, P., Miguel, C., Harrer, M., Plessen, C.Y., Ciharova, M., Ebert, D., Karyotaki, E., 2023. Cognitive behavior therapy vs. control conditions, other psychotherapies, pharmacotherapies and combined treatment for depression: a comprehensive meta- analysis including 409 trials with 52,702 patients. World Psychiatry 22 (1), 105–115.
4. Fernie, B.A., Kollmann, J., Brown, R.G., 2015. Cognitive behavioural interventions for depression in chronic neurological conditions: a systematic review. J. Psychosom. Res. 78 (5), 411–419.
5. McIntosh, G.E., Liu, E.S., Allan, M., Grech, L.B., 2023. Clinical Practice Guidelines for the Detection and Treatment of Depression in Multiple Sclerosis. A Systematic Review 13 (3), e200154.
6. Lucien A, Francis H, Wu W, Woldhuis T, Gandy M. The efficacy of cognitive behavioural therapy for depression and anxiety in multiple sclerosis: A systematic review and meta-analysis. Mult Scler Relat Disord. 2024 Sep 3;91:105858.
7. Cuijpers, P., Cristea, I.A., Karyotaki, E., Reijnders, M., Huibers, M.J., 2016. How effective are cognitive behavior therapies for major depression and anxiety disorders? A meta- analytic update of the evidence. World Psychiatry 15 (3), 245–258.
8. Hind, D., Cotter, J., Thake, A., Bradburn, M., Cooper, C., Isaac, C., House, A., 2014. Cognitive behavioural therapy for the treatment of depression in people with multiple sclerosis: a systematic review and meta-analysis. BMC. Psychiatry 14, 5.