< sve vesti
NOVI PRAVCI U ISTRAŽIVANJU MULTIPLE SKLEROZE: RANIJA DIJAGNOZA I TERAPIJE USMERENE NA PROGRESIJU
03. jun 2026.
Tokom 2025. godine ostvareni su značajni pomaci u razumevanju multiple skleroze (MS), posebno u oblasti ranije dijagnoze bolesti i razvoja terapija usmerenih na usporavanje progresije onesposobljenosti. Savremeni koncept MS sve više posmatra ovu bolest kao kontinuirani biološki proces koji započinje mnogo pre pojave prvih kliničkih simptoma, što otvara mogućnost ranijeg terapijskog delovanja i dugoročnog očuvanja funkcionalnosti pacijenata.
Revidirani McDonald kriterijumi iz 2024. godine predstavljaju veliki korak ka ranijoj dijagnozi MS. Po prvi put omogućeno je prepoznavanje asimptomatske bolesti korišćenjem bioloških i radioloških biomarkera. Optički nerv je uključen kao peta anatomska lokalizacija za dokazivanje diseminacije u prostoru, dok su optička koherentna tomografija (OCT), evocirani vizuelni potencijali i orbitalni MR uključeni kao dodatni paraklinički testovi. Takođe, central vein sign i paramagnetic rim lesions postaju važni MR biomarkeri koji mogu doprineti dijagnozi čak i u odsustvu klasične diseminacije u vremenu. Uvođenje kappa free light chain indeksa kao alternative oligoklonalnim trakama dodatno pojednostavljuje analizu cerebrospinalnog likvora.
Rana dijagnoza ima veliki klinički značaj jer omogućava blagovremeno uvođenje visokoefikasnih terapija, posebno lekova usmerenih na B ćelije, u fazi kada je inflamatorna aktivnost još dominantna i potencijalno reverzibilna. Na taj način MS se sve više posmatra kao bolest čiji se tok može značajno usporiti ili dugoročno kontrolisati ukoliko se terapija započne dovoljno rano. Istovremeno, stručne MAGNIMS–CMSC–NAIMS preporuke naglašavaju značaj standardizovanog MR snimanja mozga, optičkih nerava i kičmene moždine, kao i potrebu za korišćenjem specifičnih sekvenci koje omogućavaju detekciju novih biomarkera progresije bolesti.
Posebnu pažnju tokom 2025. godine privukle su terapije usmerene na progresiju bolesti nezavisnu od relapsa (PIRA). Sve više podataka sugeriše da BTK inhibitori (inhibitori Brutonove tirozin-kinaze) mogu imati značajnu ulogu u usporavanju progresije bolesti kod progresivnih formi multiple skleroze. U nedavnoj HERCULES studiji pokazano je da terapija iz grupe BTK inhibitora može usporiti progresiju onesposobljenosti kod pacijenata sa sekundarno progresivnom multiplom sklerozom bez izražene relapsne aktivnosti. Terapija je smanjila rizik potvrđene progresije onesposobljenosti za 31% u poređenju sa placebom, uz poboljšanje brzine hoda i smanjenje MR opterećenja lezijama. Ovi nalazi ukazuju da modulacija mikroglijalne inflamacije i takozvane „smoldering“ inflamacije može predstavljati novi terapijski pravac u lečenju progresivne MS.
Dodatni napredak ostvaren je u razumevanju patoloških mehanizama progresije bolesti. Identifikovane su takozvane broad rim lesions — lezije sa širokim prstenom aktiviranih mikroglija i makrofaga — koje su povezane sa bržom progresijom onesposobljenosti i većim opterećenjem lezijama na MR. Paralelno, studije prostorne transkriptomike pokazale su postojanje specifičnih inflamatornih niša unutar hronično aktivnih lezija, u kojima CD8+ T ćelije i lipidima opterećene mikroglije održavaju hroničnu inflamaciju CNS-a. Ovi nalazi ukazuju na mogućnost razvoja novih terapija usmerenih ka mikroglijalnoj aktivnosti, metabolizmu holesterola i neurodegenerativnim procesima koji doprinose progresiji bolesti.
Savremena istraživanja potvrđuju da se paradigma multiple skleroze menja — od bolesti definisane relapsima ka kompleksnoj, biološki kontinuiranoj bolesti kod koje su rana dijagnoza, precizni
biomarkeri i terapije usmerene na progresiju ključni za dugoročno očuvanje neurološke funkcije i kvaliteta života pacijenata.
Reference:
1. Pittock SJ. Multiple sclerosis research in 2025: earlier diagnosis and halting progression. Lancet Neurol. 2026;25(1):20–22. doi:10.1016/S1474-4422(25)00436-3.
2. Montalban X, Lebrun-Frénay C, Oh J, et al. Diagnosis of multiple sclerosis: 2024 revisions of the McDonald criteria. Lancet Neurol. 2025;24(10):850–865. doi:10.1016/S1474-4422(25)00270-4.
3. Fox RJ, Bar-Or A, Traboulsee A, et al. Tolebrutinib in nonrelapsing secondary progressive multiple sclerosis. N Engl J Med. 2025;392:1883–1892. doi:10.1056/NEJMoa2415988.
4. Klotz L, Smolders J, Lehto J, et al. Broad rim lesions are a new pathological and imaging biomarker for rapid disease progression in multiple sclerosis. Nat Med. 2025;31:2016–2026. doi:10.1038/s41591-025-03625-7.
5. Feng R, Spieth L, Liu L, et al. Single-cell spatial transcriptomic profiling defines a pathogenic inflammatory niche in chronic active multiple sclerosis lesions. Immunity. 2025;58(12):2989–3005.e10. doi:10.1016/j.immuni.2025.10.003.